Privatna mirovina nije luksuz nego potreba
Nezavidni financijski položaj prosječnog hrvatskog umirovljenika je poznata stvar, a premali iznosi mirovina to potvrđuju: prosječna neto plaća iznosi oko 5.500 kuna, prosječna mirovina oko 2.150 kuna, prosječna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj oko 6.900 kuna, te prosječna potrošačka košarica za obitelj dva umirovljenika oko 3.650 kuna. Koji je zapravo problem oko mirovina? Onim ljudima koji su voljeli svoj posao, poziv ili zanimanje odlazak u mirovinu može biti neugodno iskustvo, posebice ako su bili uspješni ili im je to bio smisao, svrha i glavna preokupacija u životu te su imali malo drugih stvari na koje su trošili svoje vrijeme i energiju. Njima je novostečeni umirovljenički status još jedna uloga koju treba prihvatiti i na koju se valja naviknuti izlazeći iz rutine radno aktivnog životnog razdoblja jer bez takve prilagodbe lako je upasti u depresivno ili tjeskobno stanje.
Zbog rasta udjela umirovljeničke u odnosu na radno aktivnu populaciju u velikim državama EU vlada sve veća zabrinutost za dugoročni potencijal gospodarskog rasta. Ujedno će starosne mirovine biti sve manje i vjerojatno nedovoljne za normalan život umirovljenika. Problem bi trebao biti riješen kasnijim odlaskom u mirovinu (kojega je nedavno ministar Mrsić proglasio prijeko potrebnim ali i najavio provedbu tek za sedam godina odnosno u razdoblju između 2020. i 2030. godina) te produženjem radnog tjedna - no je li to doista jedino rješenje? Ako se produlji radni tjedan (iako se konkretne ideje kako to provesti u javnosti ne čuju, čak ima i suprotnih prijedloga), povisi privatna dobna granica za mirovinu te istovremeno i produlji radni vijek tada će se smanjiti prirodni odljev radnika u mirovinu i onda je na rasporedu i pitanje kako će se zapošljavati mladi ljudi (za koje ionako posljednjih pet godina imamo jednu od najvećih stopa nezaposlenosti od preko 25 posto), kako će zarađivati za život i usput odvajati za sadašnje umirovljenike te istovremeno štedjeti za svoju mirovinu kako bi u budućnosti njih financirala privatna mirovina? Prosječna mirovina u Hrvatskoj nije velika i svakako može biti veća, a to je i stav nove hrvatske Vlade koja je predizborno najavljujući ukidanje nekih kategorija povlaštenih mirovina stvorila neke nove jednodnevne umirovljenike.
Čini se kako bi spomenuto ukidanje povlaštenih mirovina saborskim zastupnicima smanjilo razlike između običnih i povlaštenih mirovina. Što sve to znači za buduće umirovljenike i njihova buduća privatna mirovina? Zamislimo neku statističku prosječnu obitelj: zarađuju dvije prosječne plaće, pokriju potrošačku košaricu i ostane im oko 4.600 kuna za sve ostale privatne troškove koji nisu uključeni u spomenutu košaricu - neki stambeni kredit na primjer. Njihovi roditelji imaju dvije prosječne mirovine pa im - kad pokriju umirovljeničku košaricu - privatno ostane oko 650 kuna raspoloživog prihoda, no oni valjda više nemaju stambeni kredit. Kako se ne bi oslanjali samo na premale državne mirovine ili na softver za osobne financije, hrvatska Vlada je odlučila provesti program financijskog educiranja građana, a sve sa svhom da im se približi sama ideja kako je vlastita privatna mirovina najbolja briga za svoju mirovinu koju će dijelom osigurati država, a ostalo je privatna renta.
Prema nekim istraživanjima koja doista detaljno analiziraju sadašnju mirovinsku situaciju: jedno istraživanje EIZ iz 2010. godine i najava rezultata ove studije iz 2011. godine. Naravno, rezultati istraživanja su slični i pokazuju da će u budućnosti prihode većine umirovljenika činiti privatna mirovina odnosno mirovine i rente koja će uključivati različite kombinacije proizvoda poput dobrovoljnih mirovinskih fondova, investicijskih fondova, za one koji znaju što rade tu su dionice i obveznice, pa čak u nekim slučajevima i privatna stambena štednja. Nažalost, nisu svi imali tu sreću da rade posao koji vole, pa je za sve one koji nisu svoj posao voljeli ili su ga osjećali kao svojevrsno opterećenje prvi dan nakon umirovljenja dan oslobođenja. Ta će se nova situacija činiti još težom ako mirovina donosi i materijalnu nesigurnost pa zato valja razmisliti na vrijeme: je li privatna mirovina potreba ili tek mit? Naravno, privatna mirovina ovisi i o razvijenosti financijskog tržišta općenito i tržišta kapitala, pa tako pitanje privatne pokojnine u Sloveniji ima mnogo odgovora (npr. pokojnina) jer je to zemlja članica EU sa relativno razvijenim financijskim sektorom dok je primjerice dodatna privatna penzija u Srbiji uglavnom svedena na privatna ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove i privatna životna osiguranja.
